Dalekovidnost ili dioptrija plus – sve što ste htjeli znati

dalekovidnost

Dalekovidnost ili grčki hiperopija, je poremećaj kod kojeg se svjetlosne zrake lome iza mrežnice oka, a ne na njoj kao kod zdravog oka. Uzroci dalekovidnosti mogu biti preduga očna jabučica ili previše zakrivljena rožnica. Dugotrajnim naprezanjem oka moguće je povećati stupanj dalekovidnosti, pa čak i izazvati strabizam, poznatiji kao škiljavost.

Kao što sama riječ kaže, dalekovidne osobe bolje vide „na daleko“ nego „na blizu“.

Simptomi dalekovidnosti

Simptome dalekovidnosti u mnogim slučajevima osoba ne prepoznaje u svakodnevnom životu iz razloga što je vidna oštrina na daljinu vrlo dobra. Ljudi primjećuju samo određene smetnje koje se javljaju prilikom rada na blizinu, a najčešće i najizraženije prilikom čitanja. To se događa jer dalekovidan čovjek može kompenzirati ili sakriti u pogledu na daljinu. Simptomi su često praćeni i astenopskim smetnjama poput boli u prednjem dijelu glave, suzenja oka, zamora oka pri radu na blizinu, a moguća je i vrtoglavica.

Dalekovidnost kod djece

Dalekovidnost kod djece je česta pojava. Nažalost, nije ju lako uočiti jer mehanizam akomodacije ili prilagodbe očne leće za gledanje na blizinu, omogućuje očima ispravljanje manjih pogrešaka kod dalekovidnosti. Dijete zbog tog istog mehanizma može i pojačano konvergirati, pri čemu se oči skupljaju kao da gledaju u križ, što može dovesti do škiljavosti ili stranizma.

Kao teža komplikacija, koja se rijetko javlja iz dalekovidnosti, je i razvoj slabovidnosti koja se vrlo teško liječi.

Dalekovidnost je poremećaj koji se, za razliku od kratkovidnosti, može ispraviti do sedme godine života, pod pretpostavkom da dijete u toj ranoj dobi dobije ispravnu korekciju vida. Svim roditeljima kod kojih postoji neka refrakcijska pogreška oka, preporučljivo je odvesti dijete na kontrolu vida u dobi između druge i četvrte godine, jer se jedino ranim otkrivanjem može ukloniti njegovo postojanje kao i moguće štetne posljedice.

Dalekovidnost – plus ili minus

Dalekovidnost kao poremećaj zahtijeva plus dioptriju koja korigira slabiji vid na blizinu, a vrlo  često se uz samu plus dioptriju pojavljuje i astigmatizam.

Astigmatizam je pogreška oka do koje dolazi zbog nepravilnog oblika rožnice, što dovodi do toga da se svjetlosne zrake ne lome jednako na svim mjestima u oku. Uz samo zamagljenje, slika postaje i pomalo deformirana. Astigmatizam je vrlo česta pojava i ukoliko vam ga specijalist otkrije nemate razloga za brigu, jer ćete s pravilnom korekcijom uz plus dioptriju i dioptriju cilindara, vidjeti kao osoba sa zdravim okom.

Staračka dalekovidnost

Staračka dalekovidnost ili presbiopija, normalna je pojava u životnom ciklusu čovjeka i pojava od koje niti jedna osoba nema razloga strahovati. Staračka dalekovidnost očituje se tako da osoba, najčešće u ranijim četrdesetima,  koja je nekada savršeno vidjela čitati, pisati ili izvoditi radnje na blizu, to više ne može toliko precizno činiti.

Poslovi koji zahtijevaju oštar vid na blizinu otežani su i postaju naporni. Ljudi udaljavaju tekst, čini im se da su im ruke sve kraće, a slova sve manja.

Prezbiopija je proces vezan uz starosne promjene očne leće, čija je funkcija fokusiranje na bliže predmete. S godinama, kako ona postaje sve deblja i manje fleksibilna, a očni mišići sve slabiji, dolazi do otežanog gledanja na blizinu.

Staračka dalekovidnost ne može se spriječiti, a jedini način da se s tom raširenom očnom pogreškom kvalitetno živi, je ispravna korekcija uz pomoć naočala. Kako očna leća gubi svoju elastičnost, tako se plus dioptrija sve više povećava. Izuzetno je važno redovito kontroliranje vida, s ciljem nesputanog obavljanja svakodnevnih radnji za koje je potreban oštar vid na blizu.

Naočalne leće za dalekovidnost

Naočalne leće za korekciju dalekovidnosti prepoznajemo po predznaku plus, a ovisno o stanju dioptrije, njih ćete nositi cijelo vrijeme ili samo tijekom rada na blizu, kao što su čitanje ili rad na računalu. Naočale su najjednostavniji i najsigurniji način korekcije.

Osim jednojakosnih naočalnih leća koje su cijelom svojom površinom ispunjene jednom dioptrijom, postoje i leće koje se preporučuju svim nosiocima, pa tako i dalekovidnim osobama. Takve leće u svom donjem dijelu imaju malo pojačanu plus dioptriju kako bi nosioci bila još ugodnije rješenje za cijeli dan.

Osobe kojima se plus dioptrija pojavi kao posljedica staračke dalekovidnosti ili presbiopije, imaju više mogućnosti za rješavanje ovog poremećaja. Onima koji osjećaju potrebu za naočalama isključivo kod čitanja vrlo sitnih tekstova preporučaju se jednojakosne naočalne leće.

S druge strane, osobama koje zbog svog opisa posla obavljaju više različitih radnji, nije praktično imati naočale koje će morati skidati ukoliko žele vidjeti kolegu preko puta ili stranku na drugoj strani stola. Ovisno o točnom opisu posla, takvim osobama preporučujemo uredske ili progresivne naočalne leće.

Uredske leće su leće koje izgledaju kao obične leće, ali korigiraju dioptriju za čitanje i pisanje jednako dobro kao i dioptriju za srednju udaljenost, pa čak i udaljenosti do tri metra.

Za svakog nosioca važno je ponuditi pravo rješenje koje će zadovoljiti njegove potrebe.

Progresivne leće napravljene su vrlo slično kao uredske, no osim gore spomenute dvije dioptrije, imaju i dioptriju za daljinu ili nulu, da nositelj ne mora stalno skidati i stavljati naočale, što je ljudima često izuzetno naporno.

Kontaktne leće za dalekovidnost

Kontaktne leće, kao i  dioptrijske naočalne leće, mogu jednako kvalitetno korigirati vašu dalekovidnost. Postoji više vrsta leća, tako da svaki nositelj koji ima želju ili potrebu umjesto naočala nositi kontaktne leće, može biti zadovoljan korištenjem istih.

Osobe koje ne mogu prihvatiti naočale iz estetskih razloga ili ih bavljenje određenim aktivnostima poput sporta potakne na nošenje kontaktnih leća, imaju izvrsno nevidljivo rješenje za bolji vid.